English 
Hrvatski 
Što vaš mozak radi dok vi hrčete? Povezanost apneje u spavanju i moždanog udara.
Zagreb, 27. listopada 2026.
29. listopada obilježava se Svjetski dan moždanog udara, globalna inicijativa Svjetske organizacije za moždani udar, posvećena podizanju svijesti o prevenciji, pravodobnom prepoznavanju simptoma i važnosti brzog medicinskog djelovanja. Ovogodišnja kampanja provodi se pod sloganom „Every Minute Counts”, uz poruku #ActFAST, kojom se naglašava da pravodobno prepoznavanje znakova moždanog udara i hitna medicinska intervencija mogu spasiti život i smanjiti rizik od trajnih posljedica.
No, kada govorimo o prevenciji moždanog udara, uz dobro poznate čimbenike rizika poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i pušenja, postoji još jedan važan čimbenik koji često ostaje neprepoznat, opstruktivna apneja u spavanju. Hrkanje može biti neugodno za partnera, no ono što se događa tijekom ponavljanih prekida disanja u snu može imati znatno ozbiljnije posljedice za zdravlje, uključujući povećan rizik od moždanog udara. Zamislite da tijekom noći, dok mislite da mirno spavate, vaše disanje iznova prestaje. Razina kisika u krvi pada, organizam aktivira mehanizme za ponovno uspostavljanje disanja, a krvni tlak može naglo porasti. I tako desetke, ponekad i stotine puta tijekom jedne noći. Za osobe s opstruktivnom apnejom u spavanju ovo nije zamišljeni scenarij. To može biti njihova svakodnevica.
A kakve veze sve to ima s moždanim udarom? Mnogo više nego što biste na prvi pogled pomislili.
Mozak spava. Ali posljedice poremećenog disanja ne moraju.
Opstruktivna apneja u spavanju nastaje kada se dišni put tijekom spavanja ponavljano sužava ili zatvara, uzrokujući djelomične ili potpune prekide disanja. Svaka takva epizoda može pokrenuti niz fizioloških promjena:
- pad razine kisika u krvi, ponavljane epizode hipoksemije opterećuju organizam.
- aktivaciju simpatičkog živčanog sustava, organizam reagira kao da je u stanju uzbune.
- promjene krvnog tlaka, ponavljani porasti tlaka i povezanost s hipertenzijom dodatno opterećuju krvne žile.
- oksidativni stres i upalne procese, mehanizme koji mogu pridonijeti vaskularnom oštećenju.
Zbog svega navedenog opstruktivna apneja prepoznata je kao neovisni čimbenik rizika za moždani udar.
Brojka koju vrijedi zapamtiti
Prema smjernicama American Heart Association i American Stroke Association iz 2021., približno 38–40 % bolesnika nakon moždanog udara ima apneju u spavanju s AHI indeksom većim od 20 događaja na sat, prema podacima obuhvaćenima smjernicama. To ne znači da je apneja uzrokovala svaki od tih moždanih udara. Ali znači da poremećaje disanja tijekom spavanja ne bismo trebali zanemariti u razgovoru o cerebrovaskularnom zdravlju.
Ja samo hrčem. Što je tu opasno?
Samo hrkanje ne znači da osoba ima apneju. Međutim, određeni znakovi zaslužuju pažnju:
- glasno i učestalo hrkanje, osobito ako je isprekidano razdobljima tišine.
- ponavljani prekidi disanja tijekom spavanja koje najčešće primjećuje partner.
- buđenje uz osjećaj gušenja ili hvatanja zraka.
- jutarnje glavobolje i osjećaj neispavanosti, čak i nakon dovoljnog broja sati sna.
- izražen dnevni umor, pospanost i poteškoće s koncentracijom.
- povišen krvni tlak, osobito ako ga je teško regulirati unatoč terapiji.
- učestalo noćno mokrenje (nokturija), koje može biti povezano s poremećajima disanja tijekom spavanja.
- promjene raspoloženja, razdražljivost, agresivnost i depresivni simptomi, koji se kod pojedinih bolesnika mogu pojaviti kao posljedica narušene kvalitete sna.
Važno je naglasiti da nemaju sve osobe s opstruktivnom apnejom izraženu dnevnu pospanost, a neki bolesnici nisu ni svjesni da tijekom noći imaju prekide disanja. Zato odgovor „nisam umoran tijekom dana” nije dovoljan da se apneja isključi.
Kada je svaka minuta važna?
Ovogodišnja kampanja Svjetskog dana moždanog udara, pod sloganom „Every Minute Counts”, „Svaka minuta je važna”, naglašava važnost pravodobnog prepoznavanja simptoma i hitnog medicinskog djelovanja. Kod moždanog udara vrijeme je jedan od ključnih čimbenika koji utječu na mogućnosti liječenja i oporavka. Što se ranije prepoznaju simptomi i započne odgovarajuće liječenje, veće su mogućnosti za smanjenje trajnih posljedica. U Hrvatskoj znakove moždanog udara možemo jednostavno zapamtiti uz riječ GROM:
- G, govor, iznenadne poteškoće s govorom, nerazumljiv govor ili nemogućnost razumijevanja drugih osoba.
- R, ruke, iznenadna slabost jedne ruke ili nemogućnost ravnomjernog podizanja obje ruke.
- O, oduzetost, iznenadna slabost ili oduzetost jedne strane lica ili tijela, primjerice spušten kut usana.
- M, minute, vrijeme je presudno! Odmah nazovite hitnu medicinsku pomoć na broj 194 ili 112.
Iznenadne smetnje vida, gubitak ravnoteže, poteškoće s hodanjem ili nagla, izrazito jaka i neuobičajena glavobolja također mogu upućivati na moždani udar. Ne čekajte da simptomi prođu! Čak i ako se spontano povuku nakon nekoliko minuta, mogu upozoravati na tranzitornu ishemijsku ataku, koja zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.
Naša poruka povodom Svjetskog dana moždanog udara.
Svjetski dan moždanog udara podsjeća nas da su prevencija, rano prepoznavanje čimbenika rizika i pravodobno liječenje ključni dijelovi zaštite cerebrovaskularnog zdravlja. Dok ovogodišnja kampanja naglašava važnost svake minute nakon pojave simptoma, želimo skrenuti pozornost i na ono što možemo učiniti mnogo ranije, prepoznati zdravstvene rizike koji se razvijaju postupno, često bez očitih upozoravajućih znakova.
Jedan od takvih čimbenika rizika jest neliječena opstruktivna apneja u spavanju, poremećaj koji može godinama ostati neprepoznat, unatoč ponavljanim prekidima disanja, padovima razine kisika u krvi i povećanom opterećenju kardiovaskularnog sustava.
U TradeMedu smatramo da procjena kvalitete spavanja i prepoznavanje poremećaja disanja tijekom spavanja trebaju imati važnije mjesto u sveobuhvatnoj brizi o zdravlju pacijenata. Kada pacijent navodi glasno hrkanje, prekide disanja tijekom noći, jutarnje glavobolje, kronični umor ili teško reguliran krvni tlak, takve simptome ne bismo trebali zanemariti. Oni mogu biti pokazatelji opstruktivne apneje u spavanju, koja je povezana s povećanim rizikom od arterijske hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Naš rad usmjeren je na suvremenu dijagnostiku i liječenje poremećaja disanja tijekom spavanja, individualizirani odabir terapije i kontinuirano praćenje njezine učinkovitosti.
Vjerujemo da su pravodobno prepoznavanje opstruktivne apneje u spavanju, kvalitetna dijagnostička obrada i odgovarajuće liječenje ključni za unaprjeđenje zdravstvene skrbi i kvalitete života bolesnika. Pritom je posebno važna multidisciplinarna suradnja liječnika obiteljske medicine, otorinolaringologa, neurologa, pulmologa, kardiologa, endokrinologa, psihijatara, doktora dentalne medicine, medicinskih sestara i drugih stručnjaka uključenih u medicinu spavanja. Takav pristup omogućuje sveobuhvatnu procjenu zdravstvenog stanja bolesnika, individualizirani odabir terapije, praćenje njezine učinkovitosti i dugoročnu skrb.
Prepoznajmo rizike. Reagirajmo na vrijeme. Ne zanemarujmo disanje tijekom spavanja.
Jer briga o zdravlju mozga ne počinje tek pojavom prvih simptoma moždanog udara. Ona uključuje i prepoznavanje čimbenika rizika, pravodobnu prevenciju te brigu o kvaliteti našeg spavanja.