English 
Hrvatski 
29. rujna, Svjetski dan srca
Zagreb, 29. rujna 2026.
Ovogodišnja poruka Svjetskog dana srca, “Don’t Miss a Beat”, “Ne propusti niti jedan otkucaj”, usmjerena je na prepoznavanje znakova i čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti koji mogu dugo ostati neprimijećeni. World Heart Federation upravo ove godine naglašava važnost pravodobnog prepoznavanja skrivenih rizika i aktivnog očuvanja zdravlja srca.
Jedan od tih rizika može se skrivati upravo tijekom spavanja.
Dok spavamo, srce ne prestaje reagirati
Opstruktivna apneja u snu nije samo hrkanje, loš san ili jutarnji umor.
Riječ je o poremećaju kod kojeg tijekom spavanja dolazi do ponavljanih djelomičnih ili potpunih zatvaranja dišnog puta. Posljedica mogu biti padovi zasićenosti krvi kisikom, česta mikrobuđenja, fragmentacija sna i oscilacije autonomnog živčanog sustava. American Heart Association upravo intermitentnu hipoksemiju, autonomne promjene i fragmentaciju sna navodi među osnovnim fiziološkim obilježjima opstruktivne apneje.
Za srce i krvne žile svaka takva noć može značiti niz ponavljanih fizioloških opterećenja.
Tijekom epizode apneje mijenjaju se intratorakalni tlakovi, povećava se simpatička aktivnost, mogu se pojaviti nagle oscilacije krvnog tlaka i srčane frekvencije, a ponavljana hipoksemija povezuje se s nizom hemodinamskih, metaboličkih i vaskularnih promjena. Drugim riječima, spavanje nije razdoblje u kojem je kardiovaskularni sustav nužno zaštićen od stresa.
Apneja i kardiovaskularna bolest često postoje kod istog pacijenta
Povezanost apneje i bolesti srca posebno je važna jer se ta dva problema vrlo često preklapaju. Prema znanstvenom stajalištu American Heart Association, prevalencija opstruktivne apneje među pacijentima s hipertenzijom, srčanim zatajenjem, koronarnom bolešću, plućnom hipertenzijom, atrijskom fibrilacijom i moždanim udarom može dosezati 40 do 80 posto, ovisno o populaciji i kliničkom stanju.
Apneja je povezana s brojnim kardiovaskularnim stanjima, uključujući arterijsku hipertenziju, atrijsku fibrilaciju i druge aritmije, koronarnu bolest, srčano zatajenje, moždani udar i plućnu hipertenziju. Posebno je zanimljiva povezanost s hipertenzijom. American Heart Association navodi da se apneja pojavljuje kod znatnog dijela osoba s povišenim krvnim tlakom, a osobito je česta kod rezistentne hipertenzije. Kod pojedinih pacijenata odgovor na pitanje zašto je krvni tlak teško regulirati možda nije samo u dnevnim navikama ili antihipertenzivnoj terapiji. Dio odgovora može biti skriven tijekom noći.
Kada bi trebalo pomisliti na apneju?
Pacijent često neće doći liječniku i reći, mislim da imam apneju.
Češće će opisati glasno i nepravilno hrkanje, prekide disanja koje primjećuje partner, noćna buđenja s osjećajem gušenja, neosvježavajući san, jutarnju glavobolju, izraženi umor, dnevnu pospanost ili poteškoće s koncentracijom. Kod drugih pacijenata prvi signal može biti upravo kardiovaskularni problem. American Heart Association preporučuje probir na apneju kod bolesnika s rezistentnom ili loše kontroliranom hipertenzijom, plućnom hipertenzijom te rekurentnom atrijskom fibrilacijom nakon kardioverzije ili ablacije. Kod određenih bolesnika sa srčanim zatajenjem i sumnjom na poremećaj disanja tijekom spavanja preporučuje se formalna procjena spavanja.
Jednostavno pitanje, kako spavate, može otvoriti vrlo važan dio kliničke slike pacijenta. Danas dijagnostika ne mora uvijek početi u laboratoriju za spavanje. Kod opravdane kliničke sumnje potrebno je učiniti odgovarajuću dijagnostičku obradu.
Ovisno o pacijentu i kliničkoj procjeni, dijagnostika može uključivati polisomnografiju u laboratoriju za spavanje ili odgovarajuće kućno testiranje apneje u snu. American Heart Association oba pristupa navodi među metodama dijagnostičke evaluacije. Razvoj kućne dijagnostike pritom omogućuje da se kod odgovarajuće odabranih pacijenata relevantni fiziološki podaci prikupe tijekom spavanja u njihovom uobičajenom okruženju.
To može pojednostavniti dijagnostički put i pomoći da pacijenti koji godinama hrču, loše spavaju ili imaju neprepoznate prekide disanja napokon dođu do odgovarajuće medicinske procjene.
Dijagnoza je početak, ne kraj puta
Nakon potvrđene apneje terapija se određuje individualno.
U obzir se uzimaju težina poremećaja, simptomi, anatomija gornjeg dišnog puta, komorbiditeti, tjelesna masa, položajna komponenta bolesti, tolerancija terapije i procjena liječnika. Terapijske mogućnosti mogu uključivati promjene životnih navika i redukciju tjelesne mase kada je indicirana, CPAP terapiju, oralne udlage kod odgovarajuće odabranih pacijenata, položajnu terapiju te druge konzervativne ili kirurške mogućnosti.
Najpoznatija među njima, CPAP terapija, održava gornji dišni put otvorenim primjenom pozitivnog tlaka tijekom spavanja. Cilj terapije nije samo smanjiti hrkanje, nego spriječiti ponavljane opstruktivne respiratorne događaje i stabilizirati disanje tijekom noći.
Broj respiratornih događaja nije uvijek cijela priča
Suvremena medicina spavanja sve više promatra apneju šire od samog broja respiratornih događaja tijekom jednog sata spavanja. Za kliničko razumijevanje pacijenta važni su i intenzitet te trajanje desaturacija, ukupno hipoksično opterećenje, struktura i fragmentacija sna, simptomi, komorbiditeti i individualna kardiovaskularna ranjivost. Dva pacijenta sa sličnim brojem respiratornih događaja ne moraju nužno imati jednak fiziološki profil niti jednako opterećenje organizma.
Budućnost medicine spavanja ide prema preciznijoj karakterizaciji bolesti, povezivanju respiratornih, kardiovaskularnih i drugih fizioloških podataka te individualnijem pristupu svakom pacijentu.
Srce, disanje i san ne možemo promatrati odvojeno
Kardiologija, pulmologija, neurologija, otorinolaringologija, dentalna medicina i medicina spavanja često susreću istog pacijenta, samo iz različitih perspektiva.
Pacijent s hipertenzijom može istodobno imati neprepoznatu apneju. Pacijent s atrijskom fibrilacijom može imati izražene noćne respiratorne poremećaje. Pacijent koji godinama hrče možda neće biti svjestan da njegovo spavanje zaslužuje medicinsku procjenu.
U TradeMedu područje poremećaja disanja tijekom spavanja ne promatramo kroz jedan proizvod ili jednu terapiju.
Promatramo ga kao povezani klinički put, od prepoznavanja rizika, suvremene dijagnostike i medicinske procjene, do odgovarajuće terapije, edukacije pacijenta i dugoročnog praćenja. Jer kvalitetno liječenje apneje ne počinje uređajem. Počinje prepoznavanjem pacijenta kojem je potrebna dijagnostika.
Ovog Svjetskog dana srca obratimo pozornost i na ono što se događa noću
World Heart Federation ovogodišnjom kampanjom podsjeća da se kardiovaskularna bolest ponekad može skrivati pred nama i da znakove ne treba propustiti.
U medicini spavanja ta poruka ima posebno značenje. Glasno hrkanje nije uvijek samo hrkanje. Dnevni umor nije uvijek posljedica premalo sna. Teško regulirana hipertenzija ponekad zahtijeva pogled i prema onome što se događa tijekom noći. Dok pacijent spava, njegovo srce i dalje reagira na svaki prekid disanja, svaki pad kisika i svaki ponovni udah.
Ovog Svjetskog dana srca poručujemo ne propusti niti jedan otkucaj i ne propusti ni ono što se događa između dva udaha.