English 
Hrvatski 
Budite li se noću zbog mokrenja? Uzrok možda nije samo mokraćni mjehur.
Zagreb, 18. rujna 2026.
Ponavljano noćno mokrenje može biti povezano s opstruktivnom apnejom u snu.
Buđenje usred noći zbog potrebe za mokrenjem često se automatski povezuje s prostatom, mokraćnim mjehurom, većim unosom tekućine ili jednostavno s godinama. Međutim, kod dijela pacijenata uzrok može biti potpuno drugačiji.
To ne znači da svaka osoba koja se noću budi radi mokrenja ima apneju. Nokturija je multifaktorijalni simptom i može biti povezana s urološkim bolestima, kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, lijekovima, poremećajima spavanja i brojnim drugim stanjima. Upravo zato je važno gledati širu kliničku sliku. Europske urološke smjernice među mogućim uzrocima nokturije izričito navode i poremećaje spavanja poput opstruktivne apneje u snu.
Što je zapravo nokturija?
Nokturija označava potrebu da se osoba tijekom noći probudi kako bi mokrila. Problem postaje klinički značajniji kada se buđenja ponavljaju i počnu narušavati kontinuitet sna, dnevno funkcioniranje i kvalitetu života.
Pacijent često opisuje vrlo jednostavan obrazac „Zaspim normalno, ali se tijekom noći tri ili više puta budim i moram na toalet.“
Pitanje koje tada vrijedi postaviti nije samo zašto moram mokriti, nego i “Što me zapravo prvo probudilo, pun mokraćni mjehur ili poremećaj disanja tijekom spavanja?”
Kod neliječene apneje upravo to može biti važan dio priče.
Kakve veze apneja ima s mokrenjem? Kod opstruktivne apneje tijekom spavanja dolazi do ponavljanog suženja ili zatvaranja gornjeg dišnog puta. Disanje se smanjuje ili privremeno prekida, mogu nastati padovi zasićenosti krvi kisikom, promjene intratorakalnog tlaka i ponavljane aktivacije autonomnog živčanog sustava.
Organizam pritom tijekom noći nije u stabilnom stanju odmora.
Jedan od mehanizama koji se tradicionalno povezuje s povećanom proizvodnjom urina jest promjena lučenja atrijskog natriuretskog peptida. Negativni intratorakalni tlakovi i kardiovaskularne promjene tijekom opstruktivnih događaja mogu pridonijeti signalima koji povećavaju natriurezu i diurezu. Ipak, suvremeni pregled literature upozorava da odnos između neliječene apneje i nokturije nije moguće objasniti samo jednim hormonskim mehanizmom; uključeni su i autonomni živčani sustav, fragmentacija sna, hipoksija te druge popratne bolesti.
Drugim riječima, neliječena apneja može istodobno povećavati sklonost stvaranju urina i prekidati san. Rezultat može biti pacijent koji se više puta tijekom noći nalazi budan i tada odlazi mokriti.
Kada bi nokturija trebala pobuditi sumnju na apneju?
Sama nokturija nije dovoljna za dijagnozu apneje. Međutim, postaje znatno zanimljivija kada se pojavljuje zajedno s drugim simptomima kao što su glasno i učestalo hrkanje, primijećeni prekidi disanja tijekom spavanja, gušenje ili nagla buđenja noću, izražena dnevna pospanost, osjećaj neispavanosti unatoč dovoljnom broju sati sna, jutarnje glavobolje, teškoće koncentracije, agresija, depresija, kognitivni problemi, hipertenzija, DT2.
Istraživanja su pokazala povezanost između nokturije i neliječene apneje, a u pojedinim populacijama učestalost nokturije raste s težinom poremećaja disanja tijekom spavanja. To ipak ne znači da se na temelju broja noćnih odlazaka na toalet može odrediti težina apneje kod pojedinog pacijenta.
Što se događa kada liječimo apneju?
Ovdje priča postaje posebno zanimljiva. Ako je nokturija barem djelomično posljedica neliječene apneje, tada učinkovito liječenje poremećaja disanja tijekom spavanja može smanjiti i noćne urinarne simptome. Sustavni pregled i meta-analiza kliničkih studija pokazali su smanjenje nokturije nakon uvođenja CPAP terapije kod pacijenata s apnejom. Kasniji radovi također su pokazali da CPAP kod dijela pacijenata može smanjiti noćnu proizvodnju urina i broj noćnih mokrenja. Europske urološke smjernice također navode da liječenje nokturije povezane s neliječenom apnejom CPAP-om može smanjiti broj epizoda noćnog mokrenja. To ne znači da će CPAP riješiti svaku nokturiju. Ako postoje urološki, metabolički, kardiološki ili drugi uzroci, oni zahtijevaju zasebnu obradu i liječenje.
Ali kod odgovarajućeg pacijenta liječenjem apneje ne liječimo samo broj respiratornih događaja na nalazu, liječimo posljedice poremećenog sna koje pacijent osjeća svake noći i svakog sljedećeg dana.
Zašto je ovo važno u svakodnevnoj medicini?
Pacijent s nokturijom može prvo završiti kod liječnika obiteljske medicine ili urologa. Pacijent koji hrče može smatrati da je riječ samo o neugodnosti za partnera.
Pacijent koji je tijekom dana umoran može zaključiti da jednostavno „loše spava“. Ponekad su to odvojeni problemi. Ponekad su različiti dijelovi istog kliničkog problema. Zato kod ponavljane nokturije, osobito kada je udružena s hrkanjem, prekidima disanja ili dnevnom pospanošću, vrijedi razmotriti i mogućnost poremećaja disanja tijekom spavanja. Upravo takav multidisciplinarni pristup preporučuju i suvremene urološke smjernice.
Od simptoma do odgovora
Opstruktivna apneja u snu ne može se potvrditi samo na temelju simptoma. Potreban je odgovarajući dijagnostički postupak, primjerice poligrafija ili polisomnografija, ovisno o kliničkoj procjeni. Ako se apneja potvrdi, terapija se individualizira prema težini bolesti, simptomima, anatomskim karakteristikama, komorbiditetima i procjeni liječnika. Mogućnosti mogu uključivati PAP terapiju, mandibularne udlage te, kod pažljivo odabranih pacijenata, kirurške pristupe.
U TradeMedu se fokusiramo na povezivanje dijagnostike, odgovarajuće terapije, edukacije pacijenta i dugoročnog praćenja. Jer ponekad pitanje „Zašto se svake noći budim i idem na toalet?“ zapravo počinje drugim pitanjem „Kako dišem dok spavam?“