Hrvatski 
English 
Mentalno zdravlje i apneja u snu, što ako se dio problema skriva u našem disanju tijekom noći?
Zagreb, 08. listopada 2026.
Umoran sam, iako sam spavao osam sati. Sve teže se koncentriram na poslu. Nemam energije, razdražljiv sam i ništa me ne veseli kao prije. Budim se iscrpljen, kao da cijelu noć nisam spavao.
Ove rečenice mogu upućivati na različite zdravstvene poteškoće, uključujući probleme mentalnog zdravlja. No postoji još jedno pitanje koje se ponekad previdi. Što ako uzrok ili jedan od čimbenika ovih simptoma nije samo psihološke prirode, nego se skriva u načinu na koji dišemo tijekom spavanja?
Što se događa s našim mozgom kada tijekom noći prestajemo disati?
Opstruktivna apneja u snu poremećaj je karakteriziran ponavljanim djelomičnim ili potpunim zatvaranjem gornjih dišnih putova tijekom spavanja. Takvi događaji mogu uzrokovati pad razine kisika u krvi, kratkotrajna buđenja (mikrobuđenja) i fragmentaciju sna. Osoba često nije svjesna tih događaja. Može provesti sedam ili osam sati u krevetu, a ipak se probuditi iscrpljena.
Količina sna nije isto što i njegova kvaliteta.
Kada je san učestalo prekidan, posljedice se ne moraju očitovati samo kao pospanost. Mogu se pojaviti poteškoće s pažnjom, pamćenjem, donošenjem odluka i svakodnevnim funkcioniranjem.
Apneja, depresija i anksioznost, što kaže znanost?
Povezanost opstruktivne apneje u snu i poremećaja raspoloženja sve je važnija tema suvremene medicine spavanja. Sustavni pregled i metaanaliza objavljeni 2026. godine, koji su obuhvatili 23 istraživanja, pokazali su značajnu učestalost istodobne prisutnosti opstruktivne apneje i poremećaja raspoloženja, osobito depresije. Metaanaliza objavljena 2024. godine, koja je obuhvatila 18 presječnih istraživanja, također je utvrdila povezanost između težine opstruktivne apneje i rizika od depresije. Važno je, međutim, naglasiti da povezanost ne dokazuje uzročno-posljedični odnos. Depresija, anksioznost i apneja mogu postojati istodobno, a njihovi se simptomi djelomično preklapaju.
Zato nije dovoljno pitati pacijenta samo kako se osjeća tijekom dana. Važno je pitati i kako spava tijekom noći.
Kada bismo trebali posumnjati na apneju?
Posebnu pozornost zaslužuju osobe koje uz umor, iscrpljenost ili promjene raspoloženja imaju i neke od sljedećih simptoma glasno i učestalo hrkanje, pauze u disanju koje primjećuje partner, buđenje uz osjećaj gušenja ili hvatanja zraka, izraženu dnevnu pospanost, jutarnje glavobolje, poteškoće s koncentracijom i pamćenjem i česta noćna buđenja i neosvježavajući san.
Prisutnost ovih simptoma ne znači automatski da osoba ima apneju, ali može biti razlog za daljnju dijagnostičku obradu.
Može li liječenje apneje poboljšati mentalno zdravlje?
Liječenje opstruktivne apneje, uključujući terapiju pozitivnim tlakom u dišnim putovima (PAP), učinkovito je u smanjivanju opstruktivnih respiratornih događaja tijekom spavanja, a kod mnogih pacijenata dovodi i do smanjenja dnevne pospanosti. Kod dijela pacijenata moguća su i poboljšanja raspoloženja te pojedinih aspekata kognitivnog funkcioniranja. Ipak, znanstveni dokazi o dugoročnom učinku CPAP terapije na depresiju, anksioznost i kognitivne funkcije nisu jednoznačni. Sustavni pregled objavljen 2024. godine nije pronašao uvjerljive dokaze o klinički značajnom poboljšanju tih ishoda u randomiziranim kontroliranim istraživanjima. PAP terapija stoga nije zamjena za psihijatrijsko ili psihološko liječenje kada je ono potrebno. Kvalitetna dijagnostika podrazumijeva prepoznavanje svih čimbenika koji mogu pridonositi pacijentovim tegobama, umjesto pripisivanja svih simptoma samo jednoj dijagnozi.
Naša poruka povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja
Ovogodišnja međunarodna tema podsjeća nas koliko je važno slušati iskustva osoba koje žive s poteškoćama mentalnog zdravlja i aktivno ih uključivati u donošenje odluka koje se odnose na njihovo liječenje i zdravstvenu skrb. U TradeMedu smatramo da je pristup usmjeren na pacijenta jednako važan i u medicini spavanja. Kada pacijent kaže da se ne osjeća dobro unatoč dovoljnom broju sati provedenih u krevetu, taj podatak zaslužuje pažnju. Kada osoba opisuje dugotrajnu iscrpljenost, poteškoće s koncentracijom ili promjene raspoloženja, potrebno je razmotriti širu kliničku sliku, uključujući mogućnost poremećaja disanja tijekom spavanja. Naš rad usmjeren je na suvremenu dijagnostiku i liječenje poremećaja disanja tijekom spavanja, individualizirani pristup terapiji i kontinuirano praćenje pacijenata. Uspješno liječenje apneje ne procjenjuje se isključivo prema broju respiratornih događaja po satu, odnosno vrijednosti apneja-hipopneja indeksa. Jednako je važno kako se pacijent osjeća, kako funkcionira tijekom dana i kakva mu je kvaliteta života.
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja želimo poslati jednostavnu poruku:
Slušajmo pacijente. Prepoznajmo simptome. Ne zanemarujmo san.
Jer briga o mentalnom zdravlju uključuje i brigu o kvaliteti našeg spavanja.